DA LI STE ZNALI DA  otprilike 1/3 osoba koje zadobiju moždani udar razvije afaziju. Jedan ili više oblika komunikacije mogu biti pogođeni: govor, razumijevanje govora, čitanje i pisanje. Jezički i govorni terapeuti procjenjuju, dijagnostikuju i liječe afaziju u svim stadijumima oporavka nakon moždanog udara.

Ukoliko vam je kao posljedica moždanog udara narušena sposobnost govorne komunikacije, tj. došlo je do afazije, možete samostalno, u ograničenoj meri, rehabilitovati svoje sposobnosti govora. Ipak, da biste postigli maksimalne rezultate, vjerovatno će vam trebati pomoć logopeda. Na sreću, stručnjaci danas znaju više nego ikada o mogućnostima liječenja afazije.

Istraživanje je pokazalo da iječenje može dovesti do povećanja i kvantiteta i kvaliteta komunikacije. Najbitnija stvar koju treba da znate je da vam liječenje afazije može pomoći da vodite aktivni i ispunjen život uprkos ovoj dijagnozi.

Neophodno je da se što prije traži pomoć logopeda koji će nastaviti u bolnici već započetu terapiju ili će je tek započeti. Bilo bi dobro početi što ranije, jer čekanje negativno djeluje na rezultat i trajanje terapije. Može se reći da je rehabilitacija skoro nezamisliva bez saradnje porodice, koja mora biti stalna, uporna, bez prekida, što nije lako, jer rehabilitacija traje godinama. Članovi porodice sa bolesnikom moraju ponavljati ono što je radio kod logopeda i pomagati mu u savladavanju pismenih i usmenih zadataka.

Nakon određivanja tipa govorno-jezičkog poremećaja pristupa se afaziološkom teretmanu radi restitucije govorno-jezičkih sposobnosti i uspostavljanju funkcionalne komunikacije.

Tretman afazije gotovo uvijek sprovodi logoped-afaziolog.

Dužina tretmana zavisi od progresa oporavka, životne dobi, obrazovnog nivoa, psihoemocionalne očuvanosti i od socijalne podrške/participacije porodice. Vrijeme započinjanja tretmana je svakako važno.