Neuropsihijatrijske i kognitivne komplikacije nakon COVID-19

RIJEČ STRUČNJAKA: Specijalistkinja kliničke neuropsihologije Anja Đurić:

Neuropsihijatrijske i kognitivne komplikacije nakon COVID-19

Ideja da novi koronavirus napada centralni nervni sistem (CNS) zasniva se na neurološkim simptomima, prije svega glavobolji, nedostatku čula ukusa i mirisa i mialgiji (bolovima u mišićima), saopštila je za portal covidodgovor.me specijalistkinja kliničke neuropsihologije Anja Đurić.

“Navedeni simptomi, pored pulmoloških, su najčešće prijavljivani simptomi COVID-19 virusa. To je posebno bitno zbog mogućnosti razvijanja neurokognitivinih deficita tokom i nakon infekcije koronavirusom”, smatra Đurić.

Prema njenim riječima, istraživanja sprovedena u kineskom gradu Vuhanu pokazuju da 36.4 odsto COVID-19 pacijenata razvije neuropsihološke poteškoće, u šta spadaju problemi sa pamćenjem, mišljenjem, govorom i koncentracijom.

Đurić navodi da se neuropsihološki problemi nakon infekcije virusom mogu podijeliti u dvije grupe: kratkoročne i dugoročne tegobe.

„Utvrđeno je da su glavni kratkoročni kognitivni problemi oslabljena pažnja (45 odsto pacijenata) i oslabljeno pamćenje (između 13 i 28 odsto pacijenata). Dugoročno gledano, neuropsihijatrijski problemi bili su uglavnom vezani za afektivne poremećaje (depresija i anksioznost) i umor, kao i oslabljenu pažnju (44 odsto pacijenata) i disfunkciju pamćenja (između 28-50 odsto pacijenata)“, pojasnila je Đurić.

Ona dodaje da se, generalno, najčešći prediktor kognitivne disfunkcije nakon virusa odnosi na glavobolje i probleme sa čulima ukusa i mirisa.

„To znači da, ako je kod pacijenta postojao neki od ovih simptoma, pacijent je u većem riziku od razvijanja kognitivnih disfunkcija, bilo kratkoročnih ili dugoročnih. Takođe, istraživanja pokazuju da pacijenti nakon infekcije, u poređenju sa populacijom koja nije bolovala od ovog virusa, imaju probleme sa brzinom reakcija i donošenjem odluka. To može biti od jako velikog značaja za opšte funkcionisanje pacijenta, prije svega na efikasnost u poslu“, ocijenila je Đurić.

Kako navodi, bitno je napomenuti da COVID-19 klinički najteže pogađa starije osobe.

„Postoji veliko preklapanje starosnog raspona kada ljudi obično razvijaju neurodegenerativnu ili cerebrovaskularnu bolest i rizik za najteži oblik infekcije COVID-19. Ovo preklapanje se odnosi na to da postoji nužna potreba za budućim neurološkim nadzorom i njegom“, kazala je Đurić, dodajući da su neuropsihijatrijske i kognitivne komplikacije nakon koronavirusa različite i da utiču na veliki procenat pacijenata.

Ona je rekla i da je u srednjeročnom i dugoročnom periodu očekivano da će doći do povećanja broja pacijenata sa psihijatrijskim i kognitivnim problemima.

„Povećane neuropsihijatrijske manifestacije mogu se uočiti u vidu povećanja slučajeva depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, a u nekim slučajevima i težih mentalnih oboljenja. Kognitivne posljedice će takođe vjerovatno biti prisutne u različitim oblicima i za takve osobe treba razmotriti detaljnu kognitivnu procjenu, kako bi se nadgledalo pojavljivanje novih neuroloških slučajeva“, objasnila je Đurić.

Ona je zaključila da pružaoci zdravstvenih usluga moraju da adekvatno rasporede resurse i u ove svrhe, napominjući da je rana intervencija za nove kognitivne probleme presudna za nezavisno funkcionisanje i poboljšanje kvaliteta života mnogih koji su prebolovali COVID-19.

 

Podijelite ovu objavu:

Uvijek tu za Vas!